MALO SOKAČE
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


Lep provod,puno zanimljivosti i luda zabava...
 
PrijemTražiLatest imagesRegistruj sePristupi
Traži
 
 

Rezultati od :
 
Rechercher Napredna potraga
Ko je trenutno na forumu
Imamo 1 korisnika na forumu: 0 Registrovanih, 0 Skrivenih i 1 Gost

Nema

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 42 dana Sub Avg 19, 2023 3:58 pm
Zadnje teme
» Da li verujete u ljubav na prvi pogled?
Mreza koja je ulovila svet Clock10Pon Jan 19, 2009 12:24 pm od Rin Tin Tin

» na slovo na slovo
Mreza koja je ulovila svet Clock10Čet Jan 15, 2009 1:42 am od Rin Tin Tin

» Da se malo lazemo ?
Mreza koja je ulovila svet Clock10Čet Jan 15, 2009 1:41 am od Rin Tin Tin

» nastavi igru
Mreza koja je ulovila svet Clock10Čet Jan 15, 2009 1:41 am od Rin Tin Tin

» asocijacije
Mreza koja je ulovila svet Clock10Uto Jan 13, 2009 2:28 pm od kolisa

» brojanje do 10 000
Mreza koja je ulovila svet Clock10Uto Jan 13, 2009 2:28 pm od kolisa

» Srecan rodjendan Kolisa!
Mreza koja je ulovila svet Clock10Pon Jan 12, 2009 10:35 pm od kolisa

» Test inteligencije.....
Mreza koja je ulovila svet Clock10Sub Dec 27, 2008 1:18 am od stryker

» Da li više volite crnu ili belu stranu eurokrema?
Mreza koja je ulovila svet Clock10Sre Dec 24, 2008 10:25 pm od Dalai Lama

Mart 2024
PonUtoSreČetPetSubNed
    123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031
KalendarKalendar
Navigacija
 Portal
 Indeks
 Lista članova
 Profil
 FAQ - Često Postavljana Pitanja
 Traži

 

 Mreza koja je ulovila svet

Ići dole 
AutorPoruka
stryker
Novi član
Novi član
stryker


Muški
Broj poruka : 119
Godina : 39
Lokacija : Veliko Orasje
Zapošljen/Nezapošljen : dreser pasa
Datum upisa : 20.11.2008

Mreza koja je ulovila svet Empty
PočaljiNaslov: Mreza koja je ulovila svet   Mreza koja je ulovila svet Clock10Sub Dec 06, 2008 1:53 am

Internet je postao sastavni deo života više od milijarde ljudi na planeti. Posao, ljubav, novac, slava, zabava - sve je to na samo "klik" od vas. Međutim, nameće se pitanje šta nam preostaje kada se računar isključi


Internet predstavlja ne samo najveći tehnički izum do sada već i sažetak svih zahteva koje XXI vek postavlja pred čoveka. On je brz, pouzdan, sveobuhvatan, zabavan, raznovrstan, naposletku, i sam po sebi dovoljan. Analitičari podsećaju da je upravo ta globalna mreža bila presudna da Barak Obama zakorači u Belu kuću. To je, ujedno, i konačna potvrda onoga što se i do sada znalo: internet je lider među medijima!

Kada je devedesetih godina počeo masovno da se koristi, postavilo se pitanje da li bi čovek i računar, recimo, mogli da posredstvom interneta opstanu dve nedelje izolovani od spoljnog sveta. Naravno, dileme više nema, ali se sada nameće suprotno pitanje: koliko čovek najduže može da izdrži bez interneta?

Svedoci smo da bez njega nema savremenog poslovanja, da nam pruža sve značajnije informacije, da nam omogućava brzu i laku komunikaciju s osobama širom sveta i mnogo toga drugog pa se lako može zaključiti da bi samo jedan sat bez konekcije bio dovoljan da nastane opšti planetarni kolaps. Važnost interneta ilustruje i podatak da je 50 miliona korisnika stekao za samo pet godina, dok je isti taj broj ljudi televizija privukla tek za 13 godina. Mnogi ga smatraju i glavnim krivcem za sve veću otuđenost među ljudima, ali je činjenica da praktično i ne postojite ako vas nema na "Guglu".

Najveći svetski pretraživači poput "Gugla", "Jahua", "MSN-a", "AOL-a", "Amazona" i drugih svrstavaju se među firme čija se vrednost meri milijardama dolara. Lari Pejdž i Sergej Brin, osnivači "Gugla", samo su tokom 2006. godine ostvarili neto dobit veću od tri milijarde dolara! Firma koja danas zapošljava više od 12.500 ljudi uspela je da za samo deset godina postojanja ostvari takve poslovne rezultate koji su je uvrstili među deset najuspešnijih svetskih kompanija.

Razvoj interneta je započeo devedesetih godina prošloga veka, ali je njegova istorija ipak znatno duža. Mnogo je datuma koji konkurišu za titulu rođendana globalne mreže, ali joj je najbliža 1969. godina kada je američko Ministarstvo odbrane odobrilo projekat po imenu ARPANET (Advanced Research Project Agency Network). Atmosfera hladnog rata i američki strah od sovjetskog nuklearnog napada podstakli su istraživanja koja bi omogućila komunikaciju i nakon nuklearnog udara. Eskperimenti su doveli do nekoliko važnih otkrića koja su omogućila da ARPANET vremenom, od isključivo vojnog projekta, preraste u civilno dobro. Prva dajl-ap konekcija je uspostavljena 1965. godine između Masačusetsa i Kalifornije, a velika zasluga u daljem razvoju interneta pripada i sovjetskom satelitu "Sputnik", koji je lansiran u Zemljinu orbitu 1957. godine.

Prava revolucija je nastupila 1983. godine kada je upotrebljena tehnologija koja se i danas koristi i čije je prednosti tada u svetu koristilo svega hiljadu ljudi. Međutim, od početka je bilo jasno da će ta tehnička novina promeniti sliku sveta. Nesmetan i brz protok informacija postao je sušta realnost.

Zasluge za razvoj interneta se pripisuju i Alu Goru, koji je uvideo važnost nove tehnike planetarnog povezivanja i obezbedio potrebna sredstava za njeno usavršavanje. Inače, naziv "internet" označava mrežu unutar mreže, odnosno interkonekciju više računara. Povezivanje više od 150 miliona kompjutera, koliko ih je trenutno "nakačeno" na internet, omogućila je složena tehnologija koja počiva na bakarnim žicama, optičkim kablovima i prijemnicima bežičnog povezivanja. Ovaj, laicima skoro neshvatljiv mehanizam, omogućava pristup dokumentima i podacima koji se nalaze na adresama World Wide Weba (WWW). WWW ili svetska mreža nastala je 1989. godine u najvećoj laboratoriji čudesa na svetu - CERN-u. Dovoljan je samo letimičan pogled na rast broja veb-strana pa da postane jasno kolika je raznovrsnost informacija koja lebdi virtuelnim prostorom: 2001. godine na vebu je bilo 550 milijardi dokumenata, dok je u junu 2008. godine, putem globalne mreže, pristup bio omogućen jednom trilionu dokumenata.

Najveći broj sajtova, skoro tri četvrtine, ima komercijalan karakter. To je pokrenulo novu eru marketinga, od reklame do prodaje. Internet je postao velika pijaca svega i svačega. Kuća, posao, svakojake potrepštine, kućni ljubimci, život, intima - praktično sve je dostupno. Moguće je satima razgovarati s nekim ko je na drugom kontinentu, upoznati ljude koji žive širom sveta i diskutovati s potpunim strancima, a sve to po skoro beznačajnoj ceni.

Sve je to doprinelo velikoj popularnosti sajtova koji omogućavaju poznanstva i druženja. Sajt "Maj spejs" je imao sto miliona korisnika još još 2006. godine, a dnevno se na njega "zakači" oko 230.000 ljudi. Velika konkurencija ovom sajtu je "Fejsbuk", nastao 2004. godine, koji je do sada okupio nešto manje od 120 miliona korisnika i ostvario rekordnu posećenost.

Međutim, "nevidljivost" koju pruža internet istovremeno "otvara vrata" i brojnim manipulacijama i prevarama. Najčešće žrtve zloupotreba su najmlađi, ali nisu zaštićeni ni odrasli koji putem interneta traže partnere, prijatelje, poslovne ortake. Sve više ljudi satima sedi za kompjuterom i virtuelno flertuje s osobom za koju praktično i ne zna kojeg je pola i kakvog izgleda. Sem toga, zloupotrebu predstavlja i slanje reklamnih materijala nepoznate sadržine, takozvanih spamova, koji mogu doneti različite viruse i ozbiljno ošteteti računar. Činjenica je, međutim, da su mogućnosti interneta najbolje prepoznale marketinške agencije pa se najveći broj sajtova finansira isključivo od izdavanja reklamnog prostora, a zarade često premašuju milijarde dolara. Tako je, na primer, britanski student Aleks Tju preko noći postao milioner prodajom piksela na svom reklamnom sajtu http://www.milliondollarhomepage.com.

Novinu predstavlja i sajt "Ju tjub", koji je omogućio razmenu video zapisa. Sadržaj nije cenzurisan tako da se, osim muzičkih spotova, smešnih kućnih dogodovština i anegdota iz života poznatih, mogu videti i brutalne scene prebijanja ili maltretiranja. Samo tokom januara ove godine, skoro 80 miliona ljudi je videlo neki od tri milijardi video klipova koji se nalaze na "Ju tjubu".

Prednosti koje pruža Internet čine ga nezamenljivim u svakodnevnom životu, bez obzira na to da li je reč o poslu, učenju ili zabavi. Zahvaljujući njemu, cela planeta je postala globalno selo, a samo jedan klik je dovoljan da se ukinu sve daljine, nedostupni predeli, nepoznati detalji, dosada, samoća i izolacija. Putovanja kroz epohe i predele, osećaj blizine udaljenih bića, uživanje u lažnom predstavljanju, ljubavne "afere" sa strancima, kolektivni virtuelni sportovi, najnovije informacije... Sve to omogućava ispunjen život u sajber prostoru. A ako jednog dana mreža "pukne"...

Paralelni svetovi

Igrice i zabava su važan segment upotrebe interneta. Jedan od sajtova čija popularnost neprekidno raste je "Sekond lajf", a omogućava vlasnicima kompjutera da stvore nov, paralelni život. Na njemu možete da kreirate svoj život iz snova: da se oženite ili udate, sagradite kuću, otvorite biznis, da kupujete i prodajete, igrate se ili da idete u školu. Dvostruki život trenutno živi više od dva miliona ljudi.

ZANIMLJIVOSTI:


- Najčešće korišćeni jezici na internetu su engleski - 30 odsto, kineski - 17 odsto, španski-9 odsto, japanski - 7 odsto, francuski i nemački - po 5 odsto.

- Najviše svetskih korisnika interneta je iz Azije - 40 odsto, zatim slede Evropa, Severna i Južna Amerika, Afrika i Bliski istok, dok je na poslednjem mestu Australija sa samo jednim procentom.

- Pojedine zemlje, među kojima su Kina, Iran, Severna Koreja i Saudijska Arabija, uvele su internet cenzuru koja je ograničila pristup pojedinim sajtovima političke i religijske sadržine.

- Mnoge države su uvele zabranu objavljivanja dečje pornografije na internetu, ali nisu aktivirale filtere koji bi to sprečili.

- Ime najpoznatijeg svetskog pretraživača "Gugla" je prvobitno trebalo da bude "Gugol", što je naziv broja koji sačinjava jedinica i sto nula, ali je taj naziv već bio u upotrebi.

- Podaci s interneta dostupni su na 36 svetskih jezika.

- Optimalna brzina protoka informacija putem interneta je od 0,1 do 1 sekunde.

- Svaki osmi brak sklopljen tokom prošle godine u Americi započeo je poznanstvom na internetu, dok je 44 odsto bračnih parova u Britaniji priznalo da je pratilo internet aktivnosti svojih supružnika bez njihovog znanja.

- Oko 900.000 ljudi u Srbiji koristi internet.

Najposećeniji sajtovi

1. Facebook.com

2. Google.com

3. Hi5.com

4. Live.com

5. MSN.com

6. MySpace.com

7. Orkut.com

8. Wikipedia

9. Yahoo.com

10. YouTube.com
Nazad na vrh Ići dole
http://www.freewebs.com/lovackipsi
 
Mreza koja je ulovila svet
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» Koja vam je brzina neta?
» Pesma koja vas rastuzi ?
» Koja Vam je najbolja serija?
» Koja je vaša uzrečica?
» Koja ste zivotinja u krevetu ?

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
MALO SOKAČE :: D i s k u s i j a :: Pricaonica - Offtropic carstvo-
Skoči na: